Što se događa u vašem mozgu dok meditirate

​

​

​

​

  Koristeći suvremenu tehnologiju poput fMRI skeniranja, znanstvenici su razvili temeljitije razumijevanje onoga što se događa u našem mozgu dok meditiramo. Sveukupna razlika je u tome što naš mozak prestaje obrađivati informacije onoliko aktivno koliko bi to inače činio. Počinjemo pokazivati smanjenje beta valova, što ukazuje na to da naš mozak obrađuje informacije, čak i nakon jedne 20-minutne meditacije, ako to dosad nismo probali.

Na donjoj slici možete vidjeti kako se beta valovi (prikazani jarkim bojama s lijeve strane) dramatično smanjuju tijekom meditacije (s desne strane).

Evo što se događa u svakom dijelu mozga tijekom meditacije:

​

​

​

​

​

​

​

​

​

Prednji režanj

Ovo je najrazvijeniji dio mozga, odgovoran za zaključivanje, planiranje, emocije i samosvijest. Tijekom meditacije frontalni korteks nestaje.

​

Parijetalni režanj

Ovaj dio mozga obrađuje osjetilne informacije o okolnom svijetu, orijentirajući vas u vremenu i prostoru. Tijekom meditacije aktivnost u tjemenom režnju se usporava.

Thalamus

Čuvar osjetila, ovaj organ usredotočuje vašu pažnju usmjeravanjem nekih osjetilnih podataka dublje u mozak i zaustavljanjem drugih signala na njihovom tragu. Meditacija smanjuje protok dolaznih informacija na kap.

​

Retikularna formacija

Kao stražar mozga, ova struktura prima dolazne podražaje i stavlja mozak u stanje pripravnosti, spreman za odgovor. Meditacija vraća signal uzbuđenja.

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

​

Kako meditacija utječe na vas

​

Sada kada znamo što se događa u našem mozgu, pogledajmo istraživanje na koji način to zapravo utječe na naše zdravlje na načine na koje možemo osjetiti i vidjeti. 

Bolji fokus

​

Budući da je meditacija praksa usredotočavanja naše pažnje i svjesnosti o tome kad zapliva, to zapravo poboljšava naš fokus i kad ne meditiramo. To je trajan učinak koji proizlazi iz redovitih napada meditacije.

​

Manje anksioznosti

​

Ova je točka prilično tehnička, ali je doista zanimljiva. Što više meditiramo, imamo manje tjeskobe, a ispostavlja se da je to zato što zapravo labavimo veze određenih neuronskih puteva. Ovo zvuči loše, ali nije.
Ono što se događa bez meditacije je da postoji dio našeg mozga koji se ponekad naziva Me centar (tehnički je to medijalni prefrontalni korteks). Ovo je dio koji obrađuje informacije koje se odnose na nas same i naša iskustva. U pravilu su živčani putevi od tjelesnih osjeta i centara straha u mozgu do Me centra zaista jaki. Kad doživite zastrašujući ili uznemirujući osjećaj, to izaziva snažnu reakciju u vašem Me centru, zbog čega se osjećate uplašeno i napadnuto.
Kad meditiramo, oslabimo ovu neuronsku vezu. To znači da ne reagiramo tako snažno na osjećaje koji su nekada mogli osvijetliti naše Me centre. Kako slabimo ovu vezu, istovremeno jačamo vezu između onoga što je poznato kao naš Centar za procjenu (dio našeg mozga poznat po zaključivanju) i naših tjelesnih osjeta i centara straha. Dakle, kad doživimo zastrašujuće ili uznemirujuće osjećaje, možemo ih lakše promatrati racionalno. Evo dobrog

primjer:
Na primjer, kada osjetite bol, umjesto da postanete tjeskobni i pretpostavite da to znači da s vama nešto nije u redu, možete gledati kako se bol povećava i pada, a da se ne zarobite u priči o tome što bi to moglo značiti.

Više kreativnosti

​

  Nažalost, to nije najlakše proučavati, ali postoje istraživanja o tome kako meditacija može utjecati na našu kreativnost.
Znanstvenici sa sveučilišta Leiden u Nizozemskoj proučavali su medijaciju usredotočene pažnje i otvoreno praćenje kako bi vidjeli je li nakon toga došlo do poboljšanja kreativnosti. Otkrili su da ljudi koji su prakticirali meditaciju usredotočene pažnje nisu pokazali nikakve očite znakove poboljšanja u zadatku kreativnosti nakon svoje meditacije. Za one koji su radili meditaciju s otvorenim nadzorom, međutim, bili su bolji u obavljanju zadatka koji ih je zamolio da smisle nove ideje.

Više suosjećanja

​

Istraživanja o meditaciji pokazala su da empatija i suosjećanje jesu  veći kod onih koji redovito prakticiraju meditaciju. Jedan eksperiment pokazao je sudionicima slike drugih ljudi koji su bili dobri, loši ili neutralni u onome što su nazvali "meditacijom suosjećanja". Sudionici su mogli usredotočiti svoju pažnju i smanjiti emocionalne reakcije na ove slike, čak i kad nisu bili u meditativnom stanju. Također su iskusili više suosjećanja prema drugima kada su im prikazane uznemirujuće slike.
Dio toga dolazi iz aktivnosti u amigdali - dijelu mozga koji obrađuje emocionalne podražaje. Tijekom meditacije ovaj dio mozga obično pokazuje smanjenu aktivnost, no u ovom je pokusu iznimno reagirao kad su sudionicima pokazane slike ljudi.

Druga studija iz 2008. pokazala je da su ljudi koji su redovito meditirali imali jače razine aktivacije u temporalnim parijetalnim raskrsnicama (dio mozga vezan za empatiju) kada su čuli zvukove ljudi koji pate, nego oni koji nisu meditirali.

Bolje pamćenje

​

Jedna od stvari s kojima je meditacija povezana je poboljšanje brzog pamćenja. Catherine Kerr, istraživačica u Martinos centru za biomedicinsko snimanje i Osher Research Centru otkrila je da su ljudi koji su prakticirali svjesnu meditaciju uspjeli prilagoditi moždani val koji otklanja smetnje i povećava njihovu produktivnost brže od onih koji nisu meditirali. Rekla je da bi ta sposobnost ignoriranja smetnji mogla objasniti "njihovu superiornu sposobnost da se brzo prisjete i ugrade nove činjenice". Čini se da je to vrlo slično moći izloženosti novim situacijama koje će također dramatično poboljšati naše pamćenje stvari.

Manje stresa

​

Pokazalo se da svjesna meditacija pomaže ljudima da rade pod pritiskom, a da se osjećaju manje pod stresom. Studija iz 2012. podijelila je skupinu menadžera ljudskih resursa na tri, od kojih jedna trećina sudjeluje u svjesnoj meditacijskoj obuci, druga trećina na treningu opuštanja tijela, a posljednja trećina uopće nije obučavala. Stresan multitasking test dan je svim menadžerima prije i nakon osmotjednog eksperimenta. U posljednjem testu skupina koja je sudjelovala na treningu meditacije prijavila je manji stres tijekom testa od obje druge skupine.

Više sivih materija

Meditacija je povezana s većim količinama sive tvari u hipokampusu i frontalnim područjima mozga. Isprva nisam znao što to znači, ali pokazalo se da je prilično sjajno. Više sive tvari može dovesti do više pozitivnih emocija, dugotrajnije emocionalne stabilnosti i povećanog fokusa tijekom svakodnevnog života.
Također se pokazalo da meditacija umanjuje učinke povezane s dobi na sivu tvar i smanjuje pad našeg kognitivnog funkcioniranja